Akcijski plan EU-a za plastiku

Pozadina

Plastika ima važnu ulogu i u našem gospodarstvu i u našoj svakodnevnici, no način na koji se plastični proizvodi trenutačno dizajniraju, proizvode, upotrebljavaju i odlažu šteti okolišu. Količina otpada u oceanima i morima sve je veća, što negativno utječe na ekosustave, biološku raznolikost i, potencijalno, zdravlje čovjeka. Istovremeno, bacanjem se gubi vrijedan materijal koji bi se mogao vratiti u gospodarstvo. Ne ostvaruju se potencijalne gospodarske i ekološke prednosti pristupa koji je resursno učinkovitiji i kružni. Opće je prepoznata potreba za rješavanjem tih problema i smanjenjem ekološke, gospodarske i društvene štete.

Plastika je lako dostupna i postojana, a njezina upotreba dovodi do onečišćenja, što je čini glavnim izvorom morskog otpada jer je biološki vrlo slabo razgradiva te često ima toksične i štetne posljedice. Zbog njezine postojanosti ti učinci rastu jer svake godine stvaramo više plastičnog otpada. Riječ je o globalnom problemu, što je jasno prepoznato u brojnim inicijativama diljem svijeta, no izvor problema jest Europa koja trpi posljedice.

Osim što šteti okolišu, morski otpad štetan je i za aktivnosti kao što su turizam, ribarstvo i brodarstvo. Na primjer, procjenjuje se da trošak morskog otpada za ribarstvo EU-a iznosi između 1 % i 5 % ukupnih prihoda od ulova flote EU-a. Šteti prehrambenim lancima, posebice morskoj hrani.

Akcijski plan EU-a za plastiku

Europa je odgovorna za rješavanje svojeg dijela problema, a obvezala se djelovati globalno. U sklopu Strategije za plastiku Europska komisija obvezala se razmotriti dodatno djelovanje za rješavanje problema plastičnog morskog otpada koje se nastavlja na napore koje već ulažu države članice EU-a. Problem morskog otpada po svojoj je prirodi globalan jer se otpad kreće po morskom okruženju, stoga otpad koji nastane u jednoj zemlji može utjecati na drugu. Potrebno je zajedničko djelovanje i kako bi se osiguralo jedinstveno tržište visokih ekoloških standarda i pravne sigurnosti za poduzeća.

Pravna inicijativa Europske komisije čiji je cilj smanjiti morski otpad dio je šireg, sveobuhvatnijeg pristupa, odnosno Strategije za plastiku, Akcijskog plana kružnoga gospodarstva i revidiranog zakonodavstva o otpadu.

Prijedlog za direktivu o jednokratnoj plastici: ključni dokumenti

Strategija za plastiku već se bavi osmišljavanjem ciklusa, na primjer revizijom ključnih zahtjeva Direktive o pakiranju. Strategijom se promiče ambiciozan pristup mogućnostima recikliranja plastičnih pakiranja, u skladu s našim revidiranim zakonodavstvom o otpadu. Također uključuje snažan odgovor na mikroplastiku, znatan izvor morskog onečišćenja. Revidirana Okvirna direktiva o otpadu osnažila je opća načela i ciljeve, utvrđeni su i ambiciozni planovi recikliranja komunalnog otpada i plastičnih pakiranja do 2030., no oni se ne mogu postići bez ulaganja velikih napora u prevenciji onečišćenja ili nastanka otpada.

Zakonodavna inicijativa o jednokratnoj plastici dopunjuje sva ta djelovanja o dizajnu, recikliranju i mikroplastici te ide korak dalje. Glavni je cilj prevencija, odnosno smanjenje plastičnog morskog otpada od jednokratne plastike i opreme za ribolov, npr. tržišnim ograničenjima i obvezom prema kojoj trgovci plaćaju čišćenje. Rezultat toga bit će poticanje inovacije za nove poslovne modele (kao što su modeli ponovne upotrebe), predmeti za višekratnu upotrebu ili zamjena materijala. U slučajevima u kojima će ipak i dalje nastajati morski otpad, prijelaz s jednokratne plastike na rješenja koja se mogu upotrebljavati više puta i na brojne prirodne, neobrađene alternativne materijale trebao bi dovesti do smanjenja utjecaja na okoliš. Inicijativa se bavi i izgubljenom ribolovnom opremom jer ona završava izravno u moru. Glavni je cilj potaknuti donošenje sve ribolovne opreme na obalu i unaprjeđenje rukovanja njome na obali.

Inicijativa o jednokratnoj plastici izravno se dotiče dvaju glavnih izvora morskog otpada u Europi : i . jednokratne plastike i ii . ribolovne opreme. Zajedno čine 84 % plastičnih predmeta koji čine morski otpad, a među njima nalaze se i za okoliš najštetniji predmeti u morskom okolišu. Neplastični morski otpad često je inertan (kamen) ili biorazgradiv (papir, drvo), stoga predstavlja manju prijetnju za okoliš.

Deset najčešćih jednokratnih plastičnih predmeta čini 86 % sve jednokratne plastike među otpadom na plaži te više od polovice morskog otpada. Popis otpada vrlo je sličan onom u SAD-u i drugim zemljama koje među svojim morskim otpadom neprestano pronalaze iste plastične proizvode.

Ribolovna oprema (preciznije, oprema za ribolov i akvakulturu) koja je ili izgubljena ili ostavljena, uključujući mreže, čini otprilike trećinu plastičnog otpada na plažama. Ostavljena, izgubljena ili odložena ribolovna oprema uključuje veće dijelove ribolovne opreme (kao što su zamke i klopke, mreže ili povrazi) koji su dobrovoljno ostavljeni na području ribolova ili koji su slučajno izgubljeni zbog loših vremenskih uvjeta, interakcija i sukoba među korisnicima opreme. Takva oprema može dodatno opteretiti morski život (ribolov napuštenim ribolovnim alatom kao što su zamke i klopke, mreže ili povrazi) istrošenim materijalom (pletenje mreže, povrazi) koji je dobrovoljno bačen u more.

Države članice djeluju na nacionalnoj razini protiv jednokratne plastike. Francuska je zabranila plastične šalice i tanjure, Italija i Francuska zabranjuju plastične štapiće za uši, a Ujedinjena Kraljevina i, odnedavno, briselska regija žele zabraniti slamke. Ostale zemlje, poput Irske i Portugala, također razmišljaju o poduzimanju mjera. EU mora djelovati sada kako bi se osiguralo da takve različite mjere ne podijele jedinstveno tržište. Poduzećima su potrebni jednaki uvjeti, jasnoća i pravna sigurnost.

Pravni kontekst

Godine 2015. Paket za kružno gospodarstvo uključivao je prijedloge o modernizaciji zakonodavstva EU-a o otpadu koje su institucije usuglasile u prosincu 2017. Novo zakonodavstvo uključuje opće odredbe o sprječavanju nastanka otpada i morskog otpada.

Komisija je 16. siječnja 2018. donijela „Europsku strategiju za plastiku u kružnom gospodarstvu” kojom se prepoznaje da je morski otpad i dalje problem te da je plastika važan izvor onečišćenja. U svojem akcijskom planu potvrđuje da će se ispitati dodatno djelovanje u vezi s ribolovnom opremom, uključujući proširenu odgovornost proizvođača i/ili programe deponiranja.

Uredba o kontroli zajedničke ribarstvene politike sadržava mjere o pronalasku i izvješćivanju o izgubljenoj ribolovnoj opremi kao i zahtjev za označavanje ribolovne opreme. Europski fond za pomorstvo i ribarstvo (EFPR) omogućuje državama članicama da financijski podupiru prikupljanje morskog otpada i da ulažu u lučka postrojenja za prikupljanje otpada.

Komisijin zakonodavni prijedlog iz 2018. o lučkim uređajima za prihvat uključuje mjere kojima bi se osiguralo da otpad koji nastane na brodovima ili koji se prikupi na moru može biti vraćen na kopno i da se njime može primjereno upravljati. Izričito upućuje na Komisijino razmatranje o dodatnom djelovanju u pogledu ribolovne opreme. Komisija je 30. svibnja 2018. donijela prijedlog revizije Sustava nadzora ribarstva kojim će se unaprijediti pravila o izvješćivanju o izgubljenoj ribolovnoj opremi, npr. uvođenjem izvješćivanja, i o njenom pronalaženju .

Javni kontekst

Šira javnost osjetljiva je kad je riječ o utjecaju plastike na okoliš. Ispitivanja Eurobarometra pokazala su da građane Europe zabrinjava utjecaj plastičnih proizvoda kojima se svakodnevno služimo na njihovo zdravlje (74 %) i na okoliš (87 %).

Dokumentarni filmovi kao što su Plastični ocean ili BBC-jev Plavi planet II pozornost javnosti usmjerili su na dimenziju ovoga globalnog problema. Čak 33 % Europljana identificiralo je morsko onečišćenje kao najvažniji ekološki problem.

Primjena Direktive o plastičnim vrećicama pokazuje da restriktivne mjere mogu imati trenutačne rezultate i biti prihvaćene u javnosti. Njezina primjena pokazuje da čak i niski nameti na lagane plastične vrećice (oko 0,10 eura ) u kratkom vremenu mogu dovesti do znatnih smanjenja u potrošnji. U Irskoj je uvođenje poreza na plastične vrećice rezultiralo i 90 %-tnim smanjenjem upotrebe plastičnih vrećica koje se nude u maloprodajnim prodavaonica, ali i velikim smanjenjem broja vrećica koje se pronađu na plaži, s prosječno 18 plastičnih vrećica na 500 metara u 1999. na pet vrećica na 500 metara 2003.

Tijekom javnog savjetovanja, koje je održano između prosinca 2017. i veljače 2018., dobiveno je više od 1 800 priloga, što pokazuje da i među širom javnosti i među dionicima postoji svijest o potrebi za djelovanjem u pogledu jednokratne plastike.

Čak 98,5 % ispitanika smatra da je djelovanje radi rješavanja problema jednokratnog plastičnog morskog otpada „nužno”, dok ga 95 % smatra „nužnim i hitnim”. Više od 70 % proizvođača i više od 80 % robnih marki i osoba koje recikliraju smatraju djelovanje „nužnim i hitnim”. Pravna jasnoća i ulagačka sigurnost na objedinjenom jedinstvenom tržištu ključne su za sva poduzeća uključena u vrijednosni lanac plastike .

Kampanja Europske komisije za podizanje svijesti o jednokratnoj plastici

Unatoč iskrenu priznanju razmjera problema brojni potrošači i dalje svakodnevno kupuju, upotrebljavaju i neprimjereno odlažu jednokratnu plastiku. Da bi obilježila Svjetski dan zaštite okoliša, koji se obilježava 5. lipnja, Komisija je 2018. na razini EU-a pokrenula kampanju podizanja svijesti kako bi u središte pozornosti dovela izbor potrošača te naglasila ulogu pojedinaca u borbi protiv onečišćenja plastikom i morskog otpada. Kampanja je usmjerena na potrošače u EU-u, koji su svjesni kritične situacije u vezi s morskim otpadom, ali koji to znanje još nisu preveli u svakodnevne izbore. Njezin je cilj promicanje održivih alternativa jednokratnoj plastici, pozivanje sudionika na djelovanje i promjenu njihova odnosa prema plastici.